Šta je malware, a šta su virusi, crvi, ransomware, trojanci, botovi, spyware i drugo…

Ukoliko su za vas malware, virusi i crvi isto onda se nalazite na pogrešnom putu. Odmah ćemo razbiti i taj stereotip: Malware je zlonamjerni softver koji uključuje više oblika kao što su virusi, trajanci, ransomware, botovi, špijunski programi, adware i drugo. Što znači da su virusi i crvi dva različita oblika Malware-a odnosno zlonamjernog softvera.

Šta je malware?

Pojam Malware je krovni pojam koji obuhvata različite oblike kompjuterske infekcije, pojam je nastao spajanjem dvije engleske riječi MALicious i softWARE. Malware je neprijateljska infekcija računara koja ima za cilj da napadne, ošteti i onemogući računare, računarske sisteme, mreže, mobilne uređaje, tablete i druge krajnje uređaje korisnika. Poput ljudske bolesti, on ometa normalno funkcionisanje sistema često uzimajući djelimičnu a nekada i potpunu kontrolu nad operacijama uređajima. Iako zlonamjerni softver ne može da ošteti fizički hardver (telefon, laptop, tablet ili mrežnu opremu) on može ukrasti, zaključati ili obrisati vaše podatke, promjeniti ili oteti osnovne funkcije rečunara ili pak samo špijunirati aktivnosti na ručanaru bez vašeg znanja ili dozvole.

Koji su to oblici malware-a?

Poznati oblici zlonamjernog softvera su ručunarski virus, crv, trojanski konj, špijunski softver (Spyware), oglašivački softver (Adware), ucjenjivački softver (Ransomware), Keylogger i Rootkit.

Računarski crv

Crvi su zlonamjerni softveri slični virusima, koji imaju sposobnost da se umnožavaju. U njihovoj osnovi postojanja je da se povećava broj tako što se umnožavaju i prebacuju na uređaje putem mreže ili prenosnih uređaja. Oni obično zauzimaju prostor na računaru, povećavaju protok (Internet) podataka, usporavaju rad računara ili mreže ali mogu i oštetiti podatke ili uništiti iste.

Računarski virus

Virus kao i crv je malware koji ima mogućnost umnožavanja ali njegova osnovna namjena je da oštećuje fajlove na uređaju koji se napada. Način na koji to radi je tako što zarazi na neki program ili fajl sopstvenim kodom (dodatni kod, koji povećava originalnu težinu fajla za nekoliko bitova obično), upravo u tome je i njegova slabost odnosno ukoliko ne može da zarazi neki fajl ili program on nema mogućnost da napravi bilo kakvu štetu. Najčešće se virusi nalaze u muzičkim i video fajlovima, kao i izvršnim fajlovima.

Poznato je više tipova virusa: fajl virusi, makro virusi, master boot virusi, polimorfni, skriveni (stealth) virusi i drugi…

Trojanski konj

Two soldiers examine message accompanied by a Trojan horse.

Trojanci nisu poput virusa ili crva i nisu namjenjeni oštećivanju ili brisanju datoteka na vašem sistemu. Njihov glavni zadatak je da obezbjede backdoor (zadnji vrata – tajni ulaz) u vaš sistem odnosno uređaj, kako bi zlonamjerni programi ili zlonamjerni korisnici ukrali vaše podatke bez vašeg znanja i dozvole. 

Ovaj malware je dobio naziv prema priči o Trojanskom konju, gdje su grci kako bi ušli u zidine Troje, smislili lukavstvo tako što su građanima Troje poklonili ogromnog drvenog konja u znak mira, a zapravo se ispostavilo da je taj konj bio popunjen grčkim vojnicima koji su otvorili kapije grada i pustili grčku vojsku unutar Troje.

Poznati tipovi trojanaca su trojanci za udaljeni pristup, trojanci za slanje podataka, destruktivni trojanci, proxy trojanci, FTP trojanci, trojanci za DoS napade i drugi.

Spyware

Spyware zlonamjerni program najčešće dolazi sa nekim besplatnim programima. On radi tiho i tajno u pozadini vašeg uređaja a njegova namjena je da bez vaše dozvole sakuplja informacije a zatim to šalje kreatoru malware-a odnosno udaljenom korisniku. 

Adware

Kao i Spyware, Adware dolazi najčešće uz neki besplatni program, ali za razliku od Spyware-a Adware ne radi tiho i tajno. Zapravo Adware je zlonamjerni softver koji bez kontrole vlasnika uređaja prikazuje reklame na ekranu uređaja. Ovaj softver ne može se u potpunost definisati kao zlonamjeran, jer za razliku od drugih on nema namjenu da naškodi, on samo prati vaše aktivnosti i na osnovu toga prikazuje vam relevantne oglase, ali ima i slučaja kada prikazuje potpuno irelevantne oglase (zavisi od kreatora i samog adware-a).

Ransomware

Osnovna namjena ovog zlonamjernog softvera je da vam potpuno ili djelimično blokira uređaj i kriptuje podatke a zatim da vas ucjenjuje odnosno prisili da platite otkupninu za te podatke odnosno pristup uređaju. Ransomware predstavlja najbolji izbor zarade sajber kriminalaca odnosno black hat hakera, zato što se otkupnina traži u vrlo kratkom vremenskom roku i u kriptovaluti koju je teško pratiti. Razlog više zašto je ovaj zlonamjerni softver jedno od najboljih oružja za zaradu sajber kriminalaca i to što se kod za njega može lako dobiti ili kupiti na dark web-u a braniti se od njega je veoma teško (misli se na izbjegavanje otkupnine bez posljedice).

Rootkit

Rootkit je oblik malware-a koja omogućava napadaču da ima administratorski pristup (privilegije) na zaraženom sistemu odnosno uređaju. Najčešće je dizajniran tako ostane skriven od korisnika, drugog softvera u sistemu (posebno antivirusa) i samog operativnog sistema.

Keylogger

Malware poznatiji kao snimač tastature, bilježi i skladišti korištenje svih tipki na tasturu od strane korisnika, a nakon prikupljanja koje obično određeno vremenskim intervalo šalje informacije kreatoru odnosno napadaču, kako bi isti dobio osjetljive informacije od korisnika, a to mogu biti lozinke, brojevi bankovnih kartica i slično.

U ovom tekstu nisam naveo sve malware odnosno zlonamjerne softvere koji kruže u ovom našem digitalnom svijetu, ali svakako da su jedni od najzastupljenijih, čije postojanje i način rada su već odavno ispitani i potvrđeni. Internet je pun ovih i drugih zlonamjernih programa s toga obratite pažnju na to kako koristite vaše uređaje i koje sajtove posjećujete.

Kibernetička bezbjednost, cloud tehnologije i tech povezani blogovi, kreator Branko Petrović (2019 – 2024