Metaforična definicija koja glasi „Ne postoji nikakav oblak, to je samo nečiji računar“ u potpunosti objašnjava princip funkcionisanja cloud tehnologije. Metafora „oblak“, odnosno računanje u oblaku predstavlja računar kojim upravljamo putem interneta (ili neke druge mreže) a on za nas obavlja različite funkcije.
Da bismo u potpunost razumjeli cloud tehnologiju, potrebno je prvenstveno da razumijemo šta znači upravljanjem računarskom infrastrukturom (hardverskom i softverskom) putem interneta i na koji način to funkcioniše.
Šta je zapravo cloud computing (računarstvo u oblaku) i kako su ga veliki igrači definisali?
Najjednostavnije rečeno, cloud computing, odnosno računarstvo u oblaku predstavlja distribuirane digitalne infrastrukturne resurse i servise koji putem interneta ili neke druge mreže pruža usluge korisniku, pri čemu za aranžman korištenja te infrastrukture korisnik plaća samo vrijeme korištenja iste.
Na internetu možete pronaći mnoštvo definicija, sve te definicije govore o istom samo drugim riječima uz eventualna manja dopunjavanja. Stoga ću izdvojiti samo nekoliko koje smatram najkompletnijim:
National Institute of Standards and Technology
Računarstvo u oblaku je model za omogućavanje sveobuhvatnog pogodnog mrežnog pristupa na zahtjev dijeljenim zajedničkim konfigurabilnim računarskim resursima (mrežama, virtuelnim mašinama, skladištima, aplikacijama i servisima) koji mogu brzo da budu obezbjeđeni i izdati, uz minimalan napor upravljanja ili minimalnu interakciju provajdera servisa.
Amazon Web Service
Računarstvo u oblaku je isporuka računarske snage, baze podataka, skladišta, aplikacija i drugih IT resursa putem interneta koji se naplaćuje po principu -plati koliko potrošiš (koristiš).
Microsoft Azure
Računarstvo u oblaku je isporuka računarskih servisa ‒ uključujući servere, skladište podataka, baze podataka, umrežavanje, softver, analitiku i inteligenciju ‒ putem interneta („oblak“) kako ponudili brže inovacije, fleksibilne resurse i ekonomiju obima.
Google Cloud
Računarstvo u oblaku je korištenje IT resursa kao elastične, uslužne usluge poput „dobavljača“ u oblaku, što uključuje skladištenje, računanje, umrežavanje, obradu podataka i analitiku, razvoj aplikacija, mašinsko učenje pa čak i potpuno upravljive usluge.
Glavne prednosti „oblaka“
Agilnost i produktivnost
Korištenjem cloud usluga svoje resurse (ljude, vrijeme, novac i drugo) koje biste trošili na upravljanje infrastrukturom i centrima podataka možete usmjeriti na unapređenje vlastitih aplikacija i usluga, tj. kompletnog poslovanja. Isto tako, agilnost koju dobijate korištenjem cloud-a ogleda se i u tome da bilo kakvu infrastrukturu, recimo hiljade instanci odnosno servera, možete pokrenuti i podesiti u svega nekoliko minuta, dok bi vam za to u slučaju vlastite hardverske infrastrukture trebalo više mjeseci.
Elastičnost i skalabilnost
Uz korištenje vlastite infrastrukture (centri podataka) morali biste pretpostavljati, odnosno obezbijediti dovoljan kapacitet servera i drugih resursa kako biste obezbijedili nesmetano poslovanje (recimo rad aplikacije) na samom vrhuncu aktivnosti (recimo, maksimalni broj slanja zahtjeva od strane korisnika u jednoj sekundi). Sa primjenom cloud tehnologije uopšte ne morate da se brinete o tome. Pomoću elastičnosti i skalabilnosti vi ćete koristiti onoliko resursa koliko vam je potrebno u tom momentu, što znači da na osnovu aktivnosti koje ima vaše poslovanje skalira broj resursa koje koristite, kako se aktivnost povećava, tako se povećava i broj resursa i obrnuto. Kompletan proces se može automatizovati, kao i ograničiti, resursa (recimo instanci) koje želite koristiti.
Bezbjednost i pouzdanost
Većini cloud provajdera, bezbjednost je jedan od osnovnih prioriteta u pružanju usluge. Pa tako isti koriste širok skup politikâ, najnovijih tehnologija i visok nivo kontrole za svoje usluge. Na taj način vam pomažu da zaštitite vaše podatke, aplikacije i infrastrukturu od potencijalnih sajber prijetnji. Pored toga, pouzdanost u čuvanju podataka znatno je poboljšana upotrebom više lokacija za skladištenje podataka i rezervnih kopija, čime dobro dizajnirana arhitektura u cloud-u omogućava kontinuitet poslovanja i oporavak od katastrofe.
Uštede troškova
Cloud usluge iz vaših budžeta eliminišu kapitalne troškove, kao što su izgradnja objekta, kupovina hardvera, kupovina mrežne infrastrukture, troškovi postavljanja i rad (plate osoblja) u centrima podataka, troškovi struje, hlađenja i drugi troškovi. Cloud servisi se plaćaju isključivo prema korištenju, tj. koliko potrošite toliko ćete platiti.
Brzina i performanse
Pomoću cloud-a možete vrlo lako razmjestiti vašu aplikaciju na više fizičkih lokacija širom svijeta u svega nekoliko minuta, čime ćete obezbijediti brže učitavanje vaše aplikacije, što će činiti bolje iskustvo kod vaših korisnika. Pored toga, najveći provajderi cloud usluga kontinuirano nadograđuju vlastitu infrastrukturu najnovijim generacijama računarskog hardvera.
Tipovi cloud-a
Cloud tehnologija poznaje nekoliko tipova cloud infrastrukture. U suštini, osnovna razlika između ovih tipova cloud-a je u vlasništvu i upravljanju (community cloud).
Public cloud
Cloud infrastruktura, kao što su hardverska infrastruktura, softverska infrastruktura i drugi resursi u javnom cloud-u su u vlasništvu cloud provajdera, isti je odgovoran za održavanje i obezbjeđenje nesmetanog funkcionisanja tih resursa. Cloud provajder svoje usluge (cloud infrastrukturu) isporučuje putem interneta. Na taj način korisnici pristupaju i upravljaju cloud infrastrukturom najčešće putem web pregledača, s tim da je moguće da pristupe i putem posebne aplikacije ili pak putem komandne linije (terminala), sve u zavisnosti od toga šta nudi cloud provajder.
Mana: Smatra se nesigurnim za upravljanje i skladištenje osjetljivih podataka, te nije preporučeno da se ovaj model koristi za vlade, zdravstvene ustanove, finansijske organizacije i slično.
Private cloud
Za razliku od javnog cloud-a, infrastruktura privatnog cloud-a je u vlasništvu privatne organizacije i namijenjena je isključivo za potrebe te organizacije. Privatni cloud može hostovati data organizacija ili cloud provajder, isto važi i za njegovo održavanje. Najčešći korisnici ovog rješenja su vlade i vojne organizacije.
Mana: Skuplje rješenje od javnog cloud-a, pogotovo ukoliko je cloud infrastruktura „unutar“ kompanije.
Hybrid cloud
Ovaj model predstavlja kombinaciju prethodna dva modela, odnosno spoj privatnog i javnog oblaka. Hibridni cloud omogućava da se podaci, informacije i aplikacije međusobno dijele, prenose i obrađuju. Najčešće se u ovom modelu privatna strana koristi za osjetljive procese i podatke, dok se javna strana koristi za nesmetani rad sveukupne aplikacije i rad sa podacima koji nisu strogo povjerljivi odnosno osjetljivi. Korisnici koji koriste ovu vrstu clouda su najčešće finansijske i zdravstvene organizacije.
Mana: Zahtjevnije održavanje i upravljanje zbog kompleksnosti arhitekture cloud infrastrukture.
Multi-cloud
Najprostije rečeno Multi-cloud je upotreba više cloud servisa unutar jedne infrastrukture od dva ili više različitih cloud provajdera. Ovaj tip cloud-a se odskora počeo primjenjivati, a razlog za to je što su neki cloud provajderi napredniji u određenim oblastima. Primjenom ovog tipa cloud-a korisnici izbjegavaju čuveno „zaključavanje“ (lock in) od strane provajdera.
Mana: Usklađenost servisa u ovom momentu nije u potpunosti razvijena, odnosno nisu svi servisi jednog cloud provajdera kompatibilni sa servisima drugog.
Community cloud
Cloud zajednice (jedn.) predstavlja zajedničku cloud infrastrukturu koja se nalazi u vlasništvu nekolicine organizacija koje imaju zajednički interes. Upravljanjem ovakvim cloud-om najčešće je povjereno trećoj strani, kako bi organizacije što više pažnje posvetile ostvarivanju zajedničkog interesa.
Mana: Troškovi su veći u odnosu na javni tip cloud-a i potencijalno se može javiti problem u podjeli troškova i načinu upravljanja, jer korištenje zajedničke cloud infrastrukture može varirati između organizacija kroz različite periode.
Vrste cloud usluga
Infrastructure as a Service (IaaS)
Infrastruktura kao usluga predstavlja osnovnu vrstu cloud usluge, gdje se korisniku pruža mogućnost korištenja računarske infrastrukture. Korisnik ima pristup mrežnim funkcijama, virtuelnim ili namjenskom hardveru i memoriji za skladištenje podataka. Ova vrsta usluge najviše se veže za elastičnost i skalabilnost kao prednost korištenja cloud tehnologije.
Platform as a Service (PaaS)
Platforma kao usluga je vrsta usluge koja isključuje potrebu da se korisnici bave hardverskom infrastrukturom i operativnim sistemima, pružanjem ove usluge cloud provajder omogućava svojim korisnicima da se fokusiraju na implementaciju i upravljanje vlastitim aplikacijama, što će doprinijeti efikasnosti i produktivnosti samog korisnika.
Software as a Service (SaaS)
Cloud provajder pruža mogućnost korisniku da koristi provajderove aplikacije koje rade na cloud infrastrukturi. Sa ovom uslugom korisnici ne moraju brinuti o infrastrukturi, platformi, održavanju, nadogradnji i sl., nego samo o tome kako da upravljaju datom aplikacijom, dok će se sam provajder pobrinuti za sve ostalo.
Serverless computing
Serverlesscomputing, što bi u prevodu značilo računanje bez servera, uprkos imenu usluga ne isključuje upotrebu servera odnosno instanci za pokretanje koda, nego samo omogućava da korisnici ne moraju da kupuju, iznajmljuju, pokreću posebne servere ili virtuelne mašine da bi izvršavali neki kod. Sem toga, usluga se zasniva na tome da za svaki poseban zahtjev cloud infrastruktura pokrene svoj servis i po izvršenju zahtjeva ugasi isti, dok informacija biva proslijeđena dalje.
Pored četiri osnovne cloud usluge koje su gore navedene, vremenom su se pojavile i BusinessProcess as a Service (BPaaS), CloudManagement as a Service (CMaaS) i Security as a Service (SECaaS).